Karijes, abrazija, erozija

KARIJES

Karijes je degenerativna bolest tvrdih zubnih tkiva. Riječ je o bolesti bakterijskog podrijetla koja zahvaća caklinu i dentin te uzrokuje njihovo postupno raspadanje. Karijes napreduje od površine do korijena, sve do zubne pulpe. Pogađa oko 2,4 milijarde ljudi diljem svijeta (36% stanovništva) i najčešća je kronična dječja bolest u svijetu.

UZROCI

Karijes je uzrokovan određenim vrstama bakterija koje su prisutne u zubnom plaku. Najodgovornije su one bakterije koje metabolizmom pretvaraju ugljikohidrate u kiseline – nazivamo ih kariogene bakterije. Upravo te kiseline pokreću proces demineralizacije, koji slabi zubnu caklinu i uzrokuje karijes.

SIMPTOMI

U početnim fazama karijes je asimptomatski, pa je također važno redovito posjećivati ​​stomatologe. Na kraju, kako karijes raste i približava se zubnoj pulpi, javlja se nelagoda ili bol uzrokovana hladnoćom, vrućinom ili kontaktom sa slatkom hranom. Simptomi se pogoršavaju kako se ulkus produbljuje i napreduje do upale živca uz stalnu, pulsirajuću bol. Kod velikih lezija dio zuba može puknuti čak i pod normalnim opterećenjima pri žvakanju.

KAKO SPRJEČITI PROPADANJE ZUBA

Karijes se sprječava kombiniranom strategijom sljedeća četiri ključna čimbenika:

• Poboljšanje i dopuna oralne higijene

Kariogene bakterije trebaju ugljikohidrate za stvaranje štetnih kiselina za zube. Pravilna i pažljiva oralna higijena uklanja oba uzroka – bakterije i ugljikohidrate. Kliničke studije općenito pokazuju da dovoljno dugo četkanje zuba i redovito korištenje prave tehnike značajno smanjuje rizik od nastanka karijesa kod djece i odraslih. Učinkovita i sveobuhvatna oralna higijena uključuje i korištenje međuzubnih higijenskih pomagala kao što su međuzubne četkice.

• Prehrambene navike

Kako bi se izbjegla kiselost na površini zuba, posebno je važno smanjiti količinu i učestalost unosa ugljikohidrata, posebice onih ljepljivih koji se mogu vezati za zube (bombone, slatkiši i sl.) Također je potrebno poticati unos svježeg povrća i proteinske namirnice.

• Redoviti preventivni posjeti stomatologu

Planirani preventivni odlasci stomatologu na temelju procjene rizika od karijesa smanjuju njegovu učestalost i težinu bolesti. Mnogi stomatolozi smatraju da je zalijevanje mliječnih kutnjaka odmah nakon prvih vidljivih znakova karijesa ključno za prevenciju.

• Posebna linija proizvoda Biosmalto koji  dokazano omogućava remineralizacijo cakline

Formulacija Biosmalto sadrži dvije inovativne funkcionalne tvari koje svojim biomimetičkim, biokompatibilnim i bioaktivnim svojstvima potiču remineralizaciju zubne cakline i dentina:

1. BIOAKTIVAN KOMPLEKS – hidroksiapatit konjugiran s hitozanom i djelomično supstituiran magnezijevim, stroncijevim i karbonatnim ionima

2. HAF – hidroksiapatit djelomično supstituiran fluorom (fluor povećava postojanost novonastale mineralne faze)

Dobar afinitet hitozana sa zubnom caklinom olakšava oslobađanje aktivnih iona (kationa) neposredno na zubne površine.

KARBONAT može povećati dostupnost aktivnih iona.

MAGNEZIJ potiče nukleaciju.

STRONCIJ stabilizira novonastalu mineralnu fazu.

HITOZAN produljuje oslobađanje aktivnih tvari.

FLUORID jača novonastalu mineralnu fazu.

Dvije učinkovite tvari sadržane u pasti za zube i tekućini za ispiranje usta potiču stvaranje nove mineralne faze koja je otpornija na kiseline i mehanička opterećenja. Njihova uporaba stoga povećava otpornost na karijes, inhibira stvaranje bakterijskog plaka, potiče remineralizaciju cakline i dentina, štiti od kiselinske erozije i ublažava simptome osjetljivosti dentina, također zahvaljujući stroncijevim solima.

Abrazija – Istrošenost zubne cakline

Abrazija je gubitak zubnih tvari uzrokovan mehaničkim ozljedama. Posebno je vidljiva na zubnom vratu, gdje je debljina cakline minimalna te na griznim plohama (okluzalno područje) koje su izložene trenju prilikom žvakanja.

Abrazija predstavlja slabljenje zubne strukture, ali i veliki problem s estetskog gledišta.

Čimbenici koji najviše utječu na pojavu abrazije:

• žvakanje,
• parafunkcionalne pojave, na primjer škripanje zubima dok spavamo – bruksizam,
• predugo četkanje ili traumatično četkanje pretvrdim čekinjama ,
• uporaba abrazivnih pasti za zube.

Erozija – Otapanje zubne cakline

Erozija predstavlja otapanje zubnog tkiva uslijed djelovanja unutarnjih ili vanjskih kiselina koje se ne stvaraju u usnoj šupljini (refluks želučane kiseline, kisela hrana, gazirana pića …).

Stoga se od zubnog karijesa razlikuje po tome što ne uključuje djelovanje kariogenih bakterija.
Premda erozija može zahvatiti sve zubne površine, često je njezin položaj određen podrijetlom i vrstom kiseline. Bez obzira na podrijetlo kiselina, površine podvrgnute eroziji izgledaju glatke, vrlo sjajne i bez očitih nepravilnosti.
Ako je erozija posljedica pretjeranog stanjivanja zubnih struktura, zub se vrlo lako lomi, čak i ako nije izložen posebno intenzivnim žvačnim opterećenjima.